Otvoreni dani Ljetne škole znanosti

Gimnazija Požega

Ljetna škola znanosti ove će godine po sedmi put zaredom biti održana u Požegi, te će treću godinu zaredom otvoriti svoja vrata svim zainteresiranim učenicima Požeško-slavonske županije koji žele iskusiti kako je to biti znanstvenik!

U sklopu Otvorenih dana bit će održan niz radionica iz različitih područja znanosti. Svaka od radionica uvest će vas u određeni znanstveni fenomen i pružiti vam praktično iskustvo u provođenju znanstvenih eksperimenata. Sudjelovanje na radionicama je besplatno, te će biti održane na hrvatskom jeziku.

Svaki učenik može sudjelovati najviše na jednoj radionici u jednom danu, a detaljnije informacije možete pronaći u uvodu obrazaca za prijavu.

Obrazac za radionice 3. kolovoza možete pronaći ovdje, a za 14. kolovoza ovdje. Prijaviti se mogu učenici koji ljetos završavaju 8. razred osnovne škole, te svi učenici srednjih škola.

PRIJAVE SU OTVORENE!
Rok za prijavu: 1. kolovoz 2018.

Program 3. kolovoza Program 14. kolovoza

Program 3. kolovoza

Gatanje pomoću matematike: vjerojatnost i predviđanje zločina

Ako ste ikada gledali TV u sitne sate, vjerojatno ste vidjeli vidovnjake koji tvrde da vam mogu proreći budućnost ako ih nazovete, uglavnom koristeći neke magične instrumente. Iako su vidovnjaci daleko od stvarnosti, matematičari zapravo mogu koristiti izračune da bi predvidjeli vjerojatnost nekog događaja. Štoviše, možemo koristiti naše znanje vjerojatnosti kako bi razumjeli kada i gdje će se zločini (vjerojatno) odvijati, kako bi policija mogla raditi preventivno. Koristeći matematičke modele kombinirane s analizom tekstova na društvenim mrežama poput Twittera, matematika može pomoći policiji u borbi protiv kriminala prije nego što se on uopće dogodi. Na ovoj radionici raspravljat ćemo o tome kako ova primjena matematike funkcionira i pokušat ćemo napraviti neke pojednostavljene modele predviđanja.

Mario Borna Mjertan
Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

Mario Borna je student matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Voditelj je natjecanja u komunikaciji znanosti za srednjoškolce Znanstvenik u meni, a i sam se bavi popularizacijom matematike i računalstva. Obožava pse, a najdraže mu je poslije napornoga dana leći i gledati neku kvalitetnu seriju ili poslušati novi indie album.

Fotosintetski pigmenti - lovci na svjetlost koji stvaraju hranu

Fotosinteza je metabolički proces kod biljaka, koji podrazumijeva stvaranje šećera korištenjem samo ugljikovog dioksida, vode i energije sunčeve svijetlosti. Šećeri su izvor energije za biljke i posredno, kroz hranidbeni lanac, za sve nas na planetu. Biljke vrše fotosintezu zahvaljujući grupi pigmenata - klorofilima, koji mogu “zarobiti" energiju svjetlosti i kroz niz kemijskih reakcija pretvoriti je u energiju koju biljke koriste za obavljanje životnih procesa. Kod vaskularnih biljaka nalazimo klorofile a i b zastupljene u različitim omjerima, što ovisi o kvaliteti svjetlosti kojoj su biljke izložene. U ovoj radionici izolirat ćemo pigmente iz listova koji su direktno bili izloženi suncu i iz onih koji su bili u sjeni, razdvojit ćemo ih i spektrofotometrijski izmjeriti apsorbanciju, na temelju koje ćemo moći izračunati koncentracije klorofila a i b.

Bojana Mićić
Istraživačka stanica Petnica, Srbija

Bojana Mićić je zaposlena na Odsjeku za biologiju u Istraživačkoj stanici Petnica, gdje uživa u kreiranju i realizaciji programa za srednjoškolce, a nekada i za učenike osnovnih škola i njihove nastavnike ili za sveučilišne studente. U okviru svoje doktorske disertacije istražuje neurotoksičnost zagađujućih tvari koje su detektirane u Dunavu. Voli dobru glazbu i ukusnu hranu, a kad nije na poslu, vjerojatno je na kampiranju s prijateljima ili planinari.

Računalna toksiologija: mogu li kemija i kompjuteri zamijeniti testiranja na životinjama?

Testiranje na životinjama je uobičajena metoda za procjenu kemijske toksičnosti. Postupak obično uključuje izlaganje životinja kemikaliji, te potom opažanje i kvantificiranje ekefata kemikalije. Rezultati se potom, više ili manje uspješno, preslikavaju na ljude. Unatoč značajnom napretku svih područja bioloških znanosti u zadnjim desetljećima, napredak toksikoloških testiranja je zanemariv, te su bitne promjene bile zakonske, a ne tehnološke. Trenutno postoje ustaljene smjernice za razne testove na životinjama koji su potrebni da bi se kemikalija razvila i stavila u proizvodnju, gdje svaki test može koštati do milijun eura i trajati po nekoliko godina (primjerice, kada je potrebno pratiti efekte kemikalije na potomstvo). Osim što su ovakva testiranja financijski teret, također se nameću etička pitanja vezana za dobrobit životinja - očito mora postojati bolji način za procjenu toksičnosti.

U ovoj ćemo radionici raspravljati o najnovijim napredcima u području računalne toksikologije i istražiti specifične izazove koji se susreću tijekom toksikoloških predviđanja, kao što je definiranje kemijske sličnosti i zapis kemijske strukture za računalnu analizu. Naposljetku ćemo sami pokušati predvidjeti toksikološke značajke nekih kemikalija iz eksperimentalnih podataka.

Kristijan Vuković
Institut za farmakološka istraživanja Mario Negri, Milano, Italija

Nakon završenog studija kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, Kristijan je započeo izradu doktorata na Institutu za farmakološka istraživanja Mario Negri u Italiji u sklopu Marie-Curie projekta 'in3', gdje se bavi razvojem računalnih modela za određivanje toksičnosti kemikalija. Slobodno vrijeme Kristijan uobičajeno provodi igrajući kartaške i društvene igre.

Cefeide: Mjerenje starosti Svemira brojanjem fotona

Cefeide, specifičan tip promjenjivih zvijezda, koriste se kao “standardne svijeće” za mjerenje udaljenosti u astronomiji. Mjerenjem perioda i sjaja ovih Zvijezda, astronomi mogu lako odrediti njihovu udaljenost. Hubbleov svemirski teleskop snimio je mnoštvo snimki različitih galaksija u Svemiru, s mnoštvom snimki Cefeida u njima. Mjerenjem njihovog sjaja, odredit ćemo njihovu udaljenost i udaljenost njihovih galaksija domaćina. Kada to pronađemo, Hubbleov zakon, jedan od osnovnih zakona u astronomiji, pomoći će nam da odredimo starost Svemira! Dakle, proputovat ćemo kroz jednu od najbitnijih epizoda u povijesti astronomije koristeći samo nekoliko astronomskih snimki i nekoliko osnovnih zakona astrofizike!

Miroslav Živanović
Sveučilište u Beogradu, Srbija

Miroslav je student četvrte godine fizike na Sveučilištu u Beogradu. Pohađao je seminare astronomije u Istraživačkoj stanici Petnica, a sada u nju odlazi kao student suradnik. Zanimaju ga interdisciplinarna istraživanja u vezi s klimatskim promjenama i metodama njihovog ublažavanja. U slobodno vrijeme voli dobru glazbu ili raspaliti roštilj (električni).

Biljke kao lijek

Biljni lijekovi su najstariji poznati oblik terapije - postoje dokazi da su se koristili prije nekoliko desetaka tisuća godina u drevnoj Kini, Indiji i u Egiptu. Najpoznatiji oblik biljnog lijeka je čaj. Čaj je prvotno imao ulogu sredstva za liječenje, a ta uloga je djelomice zadržana i do danas, no jeste li se ikad zapitali što se točno nalazi u čajevima koje koristimo za liječenje određenih tegoba? Na radionici ćemo naučiti što su biljni ljekovi i upoznati se s nekima od njih. Proučit ćemo koru krkavine, list sene i list purpurnog naprstka, te aktivne spojeve odgovorne za njihova ljekovita svojstva. Nakon izolacije aktivnih spojeva i dokazivanja njihove prisutnosti kemijskim reakcijama, naučit ćemo kako izgledaju njihove strukture i koji dijelovi struktura su odgovorni za njihovo djelovanje.

Petra Parac
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

Petra je studentica farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Također je članica udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske gdje sudjeluje u raznim javnozdravstvenim kampanjama. Inznimno je znatiželjna osoba s previše različitih interesa i uvijek u trci s vremenom. Uz znanost, za nju su najdivnije stvari na svijetu glazba, filmovi, knjige, a najvažnije priroda i ljudi oko nje.

Program 14. kolovoza

Upozorenje – tornado!

Tornada, divlje vrteći stupovi zraka, su jedno od najbijesnijih vremenskih događaja na našem planetu. Obično, brzina vjetra u tornadima je manja od 180 km/h te putuju tek nekoliko kilometara prije nego se raspadnu. Ipak, veća tornada traju duže (oko pola sata) s brzinama vjetra oko 480 km/h i mogu se micati po tlu desecima kilometara dižući zgrade u zrak iz temelja. U ovom projektu naučit ćemo što stvara tornada, zašto ih je teško predvidjeti te ćemo konačno razbiti nekoliko mitova o njima.

Anna-Maria Križanac
Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

Anna-Maria je studentica na Geofizičkom odsjeku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Nakon što je vodila projekt "Zidovi imaju uši" na S3 kampu 2017. te organizirala S3++ kamp 2018., ove se godine vraća na Ljetnu školu u ulozi voditeljice radionice. U slobodno vrijeme Anna-Maria voli čitati, slušati glazbu, sudjelovati u raznim projektima i pohađati izvannastavne online tečajeve.

Forenzička Medicina: Uloga DNA

Jedno od najvećih dostignuća u forenzici je otkriće DNA otisaka Aleca Jeffreysa 1984. Tehnika DNA otisaka utvrđuje razlike u kratkim nizovima dušikovih baza DNA, a upravo su te razlike ono što čini DNA drugačiju kod svakog čovjeka, što omogućava upotrebu DNA u raznim područjima. Metoda DNA otisaka svakoga dana se upotrebava u laboratorijima diljem svijeta kako bi se riješila pitanja očinstva i imigracijskih sporova te u kriminalnim istraživanjima. U ovoj ćemo radionici slijediti stope forenzičara koji istražuju kriminalne slučajeve i utvrđuju očinstvo. Vidjet ćemo što zaista stoji iza bezbrojnih CSI serija gdje uz pomoć DNA dokaza uspiju pronaći krivca.

Marija Žuvela
Sveučilište u Leicesteru, Ujedinjeno Kraljevstvo

Marija je zavržila II. gimnaziju u Zagrebu tijekom koje se zainteresirala za biologiju. Velikim dijelom za to je zaslužan S3 na kojem je bila polaznik 2016. godine. Trenutno je studentica prve godine bioloških znanosti (genetike) na Sveučilištu Leicester. Glavno područje zanimanja joj je evolucijska genetika. Osim biologije uživam u glazbi i knjigama te se rješava stresa trenirajući dvoransko penjanje.

Ptice kao bioindikatori zagađenja

Ekotoksikologija je multidisciplinarna znanost koja povezuje ekologiju i toksikologiju. Istražuje utjecaj toksina na organizme, a posebno na populaciju te akvatičke i terestričke ekosustave. Toksini su kemijski spojevi koji negativno utječu na živa bića. Neki od negativnih utjecaja se mogu neneutralizirati procesima homeostaze i ekološkom kompenzacijom ili se povećava toksičnost procesom magnifikacije. Stanje ekosustava određuje se biološkim indikatorima. Ptice su dobri bioindikatori zbog lakog promatranja, osjetljivosti na toksine i različitog položaja u hranidbenom lancu. Kontroliranje upotrebe različitih (toksičnih) kemikalija važno je zbog njihove primjene u ljudskim aktivnostima (npr. medicina i poljoprivreda).

U ovoj radionici učenici će naučiti osnovne ekotoksikološke pojmove, najčešće ksenobiotike i njihove utjecaje na ptice te razliku između zagađenja i onečišćenja. Za praktični dio, simulirat ćemo naftne mrlje i njihov utjecaj na ptice.

Dora Bjedov
Sveučilište Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, Hrvatska

Dora je završila Jezičnu Gimnaziju u Osijeku te je sada druga godina diplomskog studija Odjela za biologiju u Osijeku. Tijekom studiranja sudjelovala je na Ornitološkim druženjima, međunarodnom prebrojavanju ptica močvarica, projektu Eurobirdwatch, prebrojavanju kolonija gačaca i volontirala u Allwetterzoo u Münsteru brinući se o zelenoleđim lorijima. Također je radila kao student u ZOO vrtu Osijek i PP Kopački rit. Njena istraživanja temelje se na ekologiji ptica i okolišnoj toksikologiji.

Izgradnja vlastitog zvučnika od plazme

„Glazba proizvodi osjećaj ugode bez koje ljudska priroda ne može opstati.“ – Konfucije

Glazba je sveprisutna u našem životu, od prvih otkucaja srca koje čujemo u majčinoj utrobi, do crkvenih zvona na našem sprovodu. Ljudi su oduvijek pokušavali pojačati zvuk i prenijeti ga preko velikih udaljenosti. Jedan od načina kojim je to ostvareno je izum zvučnika u 19. stoljeću. Cilj ovog projekta je izgraditi vlastiti zvučnik pomoću električne plazme, za razliku od onog običnog koji radi uz pomoć dijafragme. Tijekom projekta ćemo također naučiti kako nastaje električna plazma, princip rada zvučnika te mnogo više…

Luka Matijević
Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

Luka je trenutno student druge godine istraživačkog smjera fizike na PMF-u u Zagrebu. Sudjelovao je na Ljetnoj školi (S3++ kamp) 2017. godine i sad će se okušati u ulozi tehničkog asistenta. Svoje slobodno vrijeme provodi gledajući filmove, serije, čitajući knjige ili igrajući videoigre.

Prouči anatomiju pravoga srca!

Proučavanje anatomije ljudskog tijela datira još od antičke Grčke prije više od 2000 godina i smatra se temeljem medicine i ključnim u razumijevanju našeg tijela. Zahvaljujući razvoju tehnologije danas je anatomija unaprijeđena raznim slikovnim metodama - RTG, MR, CT, UZV, itd. - kojima još bolje i preciznije možemo proučavati naš organizam. U ovoj raionici proučit ćemo anatomiju srca kako teoretski, tako i praktično - sekcijom srca. Na kraju ćemo to znanje primjeniti na tehnici auskultacije srca stetoskopom i pregledom važnijih dijagnostičkih metoda u fizikalnom pregledu kardiovaskularnog sustava.

Nikolina Vučenović
Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu, Hrvatska

Nikolina je završila gimnaziju Antuna Vrančića u Šibeniku - prirodoslovno matematički smjer. Od osnovne škole je pohađala znanstvene kampove - u 6.,7. i 8. razredu Youth Science Camp u Višnjanu, a u srednjoj školi S3. Trenutno studira medicinu na Sveučilištu u Splitu i član je studentskih sekcija Cromsic i Corona Cordis namjenjenih popularizaciji znanosti i javnog zdravstva. U slobodno vrijeme Nikolina trenira i uživa u dobrim filmovima.

Izvori energije i energetska učinkovitost

Svakog dana oslanjamo se na energiju, od obavljanja svakodnevnih poslova poput peglanja i pretraživanja interneta do vožnje automobila i lansiranja raketa u svemir. No, energija je i dalje apstraktni koncept s mnogo neodgovorenih pitanja. Koliko energije zapravo koristimo? Kako ju možemo pretvarati iz jednog oblika u drugi? Koliko su održivi naši izvori energije? U ovoj radionici ćemo istraživati što je uistinu energija i kako ju koristiti u različitim oblicima, sa posebnim naglaskom na izvore energije i energetsku učinkovitost.

Lucija Malkoč
Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska